Značaj i uticaj šivaćih mašina na razvoj modne industrije

Značaj i uticaj šivaćih mašina na razvoj modne industrije
13.08.2019. Facebook Twitter

Prenosimo vam tekst sa Bistro portala 

Na današnji dan, 1851. godine američki glumac i pronalazač Isak Singer patentirao je svoju, nadaleko poznatu verziju šivaće mašine. 

Istorija šivenja datira još od ledenog doba. Arheolozi su otkrili igle od kostiju koje su korišćene za vezivanje koža i krzna. Najstarije poznate šivaće igle napravljene od gvožđa potiču iz keltskog utvrđenja u Manšingu u Nemačkoj. Datiraju iz trećeg veka pre nove ere. Međutim, iako su mnogi pronalazači pokušali da automatizuju proces šivenja, to nije uspelo sve dok Elijas Houv1846. godine nije patentirao svoju, veoma ograničenih funkcija i spektra upotrebnih mogućnosti, verziju šivaće mašine.

Četiri godine kasnije, rastavljajući njen prilično komplikovani mehanizam, Isak Singer je shvatio da bi šivaća mašina bila puno pouzdanija ako bi se čunak kretao po ravnoj liniji (gore- dole) nego kružno, s ravnom umesto do tad zakrivljenom iglom.

On je zapravo promenio logiku, umesto da igla prati tkaninu, kod njegove mašine je jednostavno išla gore dole, a tkaninu je trebalo pomerati u smeru šava. Singer je odlučio uložiti vreme i novac u proizvodnju nove mašine, pa se nakon 11 dana i 40 dolara potrošenih na izradu prototipa – rodila prva Singer šivaća mašina. (Izvor Wikipedia)

Kontroverze

Isak Singer je osnovao kompaniju koja je do 1860. godine postala najveći svetski proizvođač šivaćih mašina. Odobreno mu je 20 dodatnih patenata, potrošio je milione dolara reklamirajući svoju mašinu i pokrenuo je sistem pružanja usluga prodajom. Do 1850-ih, Singer šivaće mašine prodavale su se u svim raskošnim salonima, uspostavljajući monopol na tržištu. Iako je njihova cena u to vreme bila ogromnih 75 dolara, Singer je prodao na hiljade primeraka svog uređaja zahvaljujući otplati na rate.

U to vreme, preko 90% svih prodatih šivaćih mašina na svetu nosilo je oznaku kompanije Singer!

Ranije pomenuti Elijas Houv, tužio je Singera zbog krađe patenta, a spor se završio vansudskim poravnanjem prema kom je Houv dobio procenat od svake prodate mašine. U godinama koje su zatim usledile, Singer korporacija postala je prva multinacionalna kompanija i prva franšiza u svetu. Svetlim primerom tog poslovanja vodili su se i drugi, pa su poput Coca-Cole prepisivale recept njenog poslovnog uspeha.

Isak Singer

Elijas Houv

Značaj šivaćih mašina za razvoj industrijalizacije

Mašine za šivenje izmišljene su tokom prve industrijske revolucije da bi se smanjila količina ručnog šivačkog rada u fabrikama odeće. Samim tim, šivaća mašina bila je jedan od prvih industrijskih alata na masovnom tržištu.

  • To je mehanizovalo šivenje, dajući rezultate koji se mogu lako standardizovati. Iako mašinsko šivenje nije nužno bolje od šivenja rukama, ono omogućava znatno veći obim proizvodnje. Zatim, šivači na liniji mogu raditi samo na jednom aspektu svakog odevnog predmeta. Na primer, jedan radnik može šiti samo unutrašnje šavove pantalona za muškarce. Ova vrsta posla ne uključuje kvalifikovane radnike i ubrzava proizvodnju, pa je to korisno za poslodavca.
  • Mašina za šivenje bila je prva velika kupovina domaćinstava koja se prodavala uglavnom na kredit, plaćala se nedeljnim otplaćivanjem, i na taj način bila je veliki faktor u stvaranju kreditne ekonomije od koje danas zavisimo. Njena popularnost učinila je ovaj način plaćanja uobičajenom tehnikom za velike kupovine.
  • Ove mašine su bile glavni faktor u stvaranju konfekcijske industrije za odeću, koja je i sama inovacija, sredinom kasnog devetnaestog veka.

Sindikalna zaštita i prava radnika

  • Rad na šivaćoj mašini, tkzv. “znojni” rad, kako su ga zvali, čak i ako težak i često štetan za njihovo zdravlje, bio je jedan od prvih poslova izvan kuće koji je bio respektabilan za mlade žene. Omogućio je ranu priliku, zajedno sa tekstilnim mlinovima severoistoka SAD-a i Velike Britanije, da se žene nezavisno zaposle od svojih porodica, da zarade i da žive samostalno.
  • Budući da su ova radna mesta bila veoma opasna, industrija šivenja je jedna od prvih oblasti u kojima je začet američki radnički pokret. Mlade žene uznemirene zbog boljih uslova, kraćeg radnog vremena i sigurnosti posla, koristile su sindikalne štrajkove da poboljšaju svoju poziciju i skrenu pažnju vlasnicima fabrika. Nažalost, ovaj trend iskorišćavanja radnika aktuelan je i danas, a nedavno se slavna pevačica Bijonse našla u centru skandala vezanog za eksploataciju jeftine radne snage.
  • Na kraju, šivaća mašina imala je presudnu ulogu i u proizvodnji drugih proizvoda. Izrađivala je tapacirunge za nameštaj, ili automobilska sedišta. Takođe i predmete kao što su zavese, peškiri, jastuci, razne igračke, čak su i knjige bile ušivane šivaćim mašinama. Tokom ratova, ovi su uređaji igrali značajnu ulogu jer je za vojnike trebalo brzo izraditi ili popraviti uniforme.

Počeci masovne mode

Prema ustaljenom mišljenju, pronalazak šivaće mašine glavni je pokretač razvoja odeće za masovnu upotrebu. Pre njenog pronalaska, sve šivenje je rađeno manuelno. Tkanine su se mogle izrađivati mašinama, ali konkretno šivenje odeće i drugih stvari moglo se obaviti samo ručno. Ljudi bi sami izrađivali odeću kod kuće ili bi je kupovali od krojača. To je odeću učinilo veoma skupom, u novčanom ali i u smislu izdvajanja mnogo vremena za pravljenje svakog predmeta pojedinačno i ručno.

Izum šivaće mašine je to promenio.

Nakon što je mašina za šivenje izmišljena, odeća se mogla praviti u većem industrijskom obimu, poput platna. Prve mašine radile su na oko 250 šavova u minuti i šivači su mogli da proizvode odeću mnogo brže nego ranije. Kada radnici mogu brže da zarade, to znači i da se proizvodi mogu jeftinije prodavati. Kada odeća postane jeftinija, svi mogu da kupuju više odeće. Pored toga, pronalazak šivaće mašine je čak pomogao ljudima koji su šivali kod kuće. Šivenje odeće kod kuće sa mašinom bilo je mnogo brže od šivenja rukama i tako je žena (gotovo uvek žena) mogla da za isto vreme napravi mnogo više odeće za sebe i porodicu.

Singer na našim prostorima

Iako je nesumnjivo oduzeo na kvalitetu izrade, pronalazak šivaće mašine pomogao je u izgradnji modne industrije i poboljšalo kvalitet života ljudi omogućavajući im više odeće. Popularna Singerica bila je veoma popularna i na prostoru zemalja bivše Jugoslavije. Tokom 1930-ih šivaća mašina je postala gotovo obavezan aparat u kući. Cena „Singerice“ u to vreme bila je u visini tri radničke plate. Kako je na selu bilo manje para, kupovina šivaće mašine se ubrajala u troškove venčanja, i dolazila je kao miraz. Singer je imao svoja predstavnišva u svim većim gradovima širom Jugoslavije, organizovao je besplatne kurseve šivenja i krojenja, a u manjim mestima obezbeđivao je i besplatan prevoz. Mašine su se dostavljale po kućama i njihovo održavanje takođe je bilo besplatno. Prva Singerova škola šivenja oko 1926. godine u malom gradu Bileći, bivša Kraljevina Jugoslavija. Kursevi šivenja nuđeni su besplatno i ovo je prvih 20 mašina koje su uvezene iz Sjedinjenih Američkih Država

Besplatan kurs umetničkog šivenja na singer šivaćim strojevima. Bileća, 2.11. 1926.

Sanjati da šijete mašinom

Kada u snu šijete mašinom, to ukazuje da ćete napredovati. Može se desiti da će nadređeni poštovati vaš trud i da će vas nagraditi. Svaki gest će vam mnogo značiti i daće vam snage da istrajete. Bićete srećni što radite sa ljudima koji cene prave vrednosti.

Šivaća mašina u popularnoj kulturi

Na ovom LINKU možete pronaći gotovo sva važnija pojavljivanja mašine za šivenje na filmskom platnu ili poznatim tv serijama. Jedno od značajnijih i najmanje prijatnih je svakako ono u filmu “Kad jaganjci utihnu”. Sećate ga se?

 

 

Tekst je preuzet sa Bistro portala 

 

 

 

Top